Da li će rat na Bliskom istoku gurnuti svjetsku ekonomiju u recesiju

Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli su napade na Iran 28. februara, nakon čega je Iran uzvratio raketnim napadima širom regiona, dodatno pojačavajući strah od poremećaja u globalnoj energetici i transportu.

Američka ekonomija godinama pokazuje izuzetnu otpornost, izdržala je historijski visoku inflaciju tokom pandemije, benzin od pet dolara po galonu, dramatično usporavanje zapošljavanja, kao i agresivnu borbu Federalnih rezervi protiv inflacije.

Sada se ekonomija suočava s novim testom, pravim ratom, piše CNN.

Rat s Iranom izazvao je ogroman poremećaj u snabdijevanju naftom, najveći u historiji, uz nagli skok cijena koji podiže troškove svega, od benzina i dizela do avionskog goriva.

Ekonomisti upozoravaju da je rat povećao rizik od recesije. Što kriza bude duže trajala, to je veća opasnost za ekonomiju koja je već djelovala ranjivo i prije haosa na Bliskom istoku.

„Američka ekonomija već dugo stoji na ivici recesije. Potreban je samo jedan udar da nas gurne preko ruba. Može li to biti nafta? Apsolutno“, rekao je Justin Wolfers, profesor ekonomije na Univerzitetu Michigan.

Iako bi rat mogao nanijeti ozbiljnu štetu američkoj ekonomiji, većina ekonomista ipak ne očekuje recesiju.

Berza je pala, ali ne toliko dramatično da bi ukazivala na to da Wall Street očekuje skoru ekonomsku krizu.

Ako bi zatvaranje Hormuškog moreuza brzo završilo, cijene nafte bi se vjerovatno vratile blizu nivoa prije rata.

Ipak, vjerovatnoća recesije ove godine porasla je na čak 35 posto rano u ponedjeljak, kada je cijena američke nafte nakratko dostigla 119 dolara po barelu, prema podacima tržišta predviđanja Kalshi. To je značajan skok u odnosu na oko 20 posto početkom februara, prije američkog vojnog jačanja na Bliskom istoku.

„Rizik od recesije se značajno povećao, ali još nismo tamo. Američka ekonomija vrijedna 30 triliona dolara je dinamična i izuzetno otporna. Ima dovoljno prostora da apsorbuje šok izazvan rastom cijena nafte“, rekao je Joe Brusuelas, glavni ekonomista za SAD u kompaniji RSM.

Prema Brusuelasu, ključni pragovi koji bi mogli gurnuti ekonomiju u recesiju su cijena nafte od 125 dolara po barelu, benzin od 4,25 dolara po galonu i inflacija od oko četiri posto godišnje.

Rizik za potrošnju građana

Cijene benzina već su naglo porasle za 50 centi, sa 2,98 dolara po galonu prije početka rata na 3,48 dolara u ponedjeljak.

„Brzina kojom je poskupljenje stiglo na benzinske pumpe šokirala je potrošače“, rekla je Diane Swonk, glavna ekonomistica kompanije KPMG, u razgovoru za CNN. „Ali situacija bi morala biti mnogo gora da bi dovela do recesije.“

Svako dugotrajnije povećanje cijene nafte od 10 dolara po barelu može prosječno američko domaćinstvo koštati gotovo 450 dolara više godišnje, procjenjuje Mark Zandi, glavni ekonomista Moody’s Analyticsa.

Ovaj udar na kućne budžete posebno je važan jer je američka ekonomija u velikoj mjeri zasnovana na potrošnji.

Ako Amerikanci počnu manje kupovati, manje putovati i rjeđe izlaziti u restorane, kompanije bi mogle biti prisiljene otpuštati radnike. To bi dodatno smanjilo potrošnju i stvorilo začarani krug koji često završava recesijom.

Tržište rada danas izgleda ranjivije nego 2022. godine, kada je došlo do šoka s cijenama nafte nakon ruske invazije na Ukrajinu. Tada je ekonomija svakog mjeseca otvarala stotine hiljada novih radnih mjesta.

Danas je situacija drugačija. Američka ekonomija je tokom cijele 2025. godine otvorila samo 116.000 radnih mjesta, što je najniži rezultat izvan perioda recesije od 2002. godine. U posljednjih devet mjeseci radna mjesta su čak izgubljena u pet mjeseci, nakon godina bez ijednog mjeseca s padom zaposlenosti.

Gubitak radnih mjesta i nagli rast cijena goriva predstavljaju „vrlo neugodan dvostruki udarac za ekonomiju“, rekao je David Kelly, glavni globalni strateg u JPMorgan Asset Managementu.

„Ipak, vjerujem da će se ekonomija nekako provući kroz ovu krizu“, dodao je.

Kelly ukazuje i na očekivane veće poreske povrate američkim porodicama, omogućene zakonom One Big Beautiful Bill, ključnim poreskim i budžetskim zakonom predsjednika Donalda Trumpa.

„Šteta je samo što će ljudi veliki dio tog novca morati potrošiti da napune rezervoare svojih SUV vozila“, rekao je Kelly.

Ekonomija izložena padu berze

Drugi rizik je mogućnost da rat i rast cijena energije izazovu snažan pad na finansijskim tržištima, odnosno tzv. medvjeđe tržište, u kojem bi američke dionice izgubile oko 20 posto vrijednosti u odnosu na prethodne vrhunce.

Takav pad bi vjerovatno smanjio potrošnju čak i među bogatijim porodicama koje danas nose najveći teret ekonomije podijeljene na dobitnike i gubitnike.

„Ne mislim čak ni da nafta mora skočiti na 120 ili 150 dolara po barelu. Ako ostane na oko 100 dolara i dodatno sruši berzu, to bi moglo negativno uticati na potrošače s većim prihodima i većim bogatstvom“, rekao je Ed Yardeni, predsjednik investicione savjetodavne kuće Yardeni Research.

Ipak, Yardeni smatra da će Sjedinjene Države izbjeći recesiju. Međutim, zbog mogućeg negativnog efekta pada bogatstva povećao je procjenu vjerovatnoće velikog tržišnog sloma, koji bi uključivao i recesiju, sa pet na 20 posto.

„Dovoljan je još jedan šok“

Treći put ka recesiji mogao bi doći kroz ozbiljan pad poslovnog povjerenja.

Poslodavci koji su već neodlučni oko zapošljavanja ili širenja poslovanja mogli bi odustati ako cijene nafte ostanu visoke duže vrijeme.

„Izvještaj o zaposlenosti prošlog petka nije bio dobar i postoji opasnost da zapošljavanje dodatno oslabi“, rekao je Kelly iz JPMorgana. „Danas smo ranjiviji. Potreban je još samo jedan šok da upadnemo u ozbiljne probleme.“

Ipak, postoje važne razlike između današnjeg šoka s cijenama nafte i onih iz prošlosti.

Za razliku od 2022. godine, kada su cijene benzina skočile na pet dolara po galonu, Sjedinjene Države, a ne Rusija, imaju veliki uticaj na to kada će se ovaj rat završiti.

Cijene nafte se povlače s vrhunca

Moguće je da je upravo ta činjenica uticala na izjavu Donalda Trumpa za CBS News da je rat „gotovo završen“. Naravno, čak ni kraj rata ne bi odmah riješio poremećaje u Hormuškom moreuzu.

Ipak, Trumpove izjave pomogle su smirivanju panike među investitorima. Nakon što je cijena američke nafte u nedjelju navečer i u ponedjeljak skočila na čak 119 dolara po barelu, kasnije je pala na oko 92 dolara.

Sjedinjene Države su danas i neto izvoznik energije.

To znači da, iako visoke cijene energije štete mnogim potrošačima, pojedini dijelovi američke ekonomije od toga imaju koristi, posebno naftna i gasna industrija, kao i investitori koji posjeduju dionice kompanija iz sektora fosilnih goriva.

Iako je tržište energije i dalje globalno, Sjedinjene Države danas su znatno manje zavisne od uvozne nafte nego ranije.

„Ova situacija svakako povećava rizike, ali ne vjerujem da će dovesti do recesije“, rekao je Glenn Hubbard, bivši glavni ekonomski savjetnik predsjednika Georgea W. Busha, koji je danas profesor na Columbia Business School.